Piše: Irina Kovačević, dr. med. vet, spec. univ. mag., ZenVet, Zagreb
Preuzeto sa portala Zdrav Život
Piroplazmoza pasa je zarazna, nekontagiozna bolest pasa uzrokovana intracelularnim protozoarnim mikroorganizmom Babesiom Canis, koju prenose krpelji šikare, a rasprostranjeni su u cijelom svijetu pa i kod nas.
Nekad su sezone krpelja i krpeljnih bolesti bile ograničene na proljeće i jesen, no zbog promjene klimatskih prilika i nemogućnosti jasne diferencijacije godišnjih doba krpelji su prisutni tijekom cijele godine.
Nakon što se ugnijezdi, krpelj počinje sisati krv istodobno ubacujući uzročnika bolesti u krvotok psa. B. Canis je mikroorganizam koji napada crvena krvna tjelešca sisavaca – eritrocite, i uzrokuje njihovu destrukciju. Naime, nakon što krpelj koji je nositelj Babesija zarazi psa, Babesije se u eritrocitima počinju dijeliti i uzrokuju njihovo propadanje. Posljedično dolazi do anemije.
Inkubacija bolesti je kratka, otprilike od pet do sedam dana.
Bolest obično nastupa naglo, tipičnom vrućicom, često s temperaturom od 40,5°C. Prvo što vlasnik primijeti je slabost životinje, koja postane izrazito mirna i bezvoljna. Ta promjena u držanju i ponašanju psa je drastična pa u samo pola sata ili sat vremena aktivan i živahan pas može postati potpuno slab i miran. Potom se uočava gubitak teka. Nerijetko među prvim simptomima je i povraćanje, a zna se pojaviti i proljev. Životinja bude toliko slaba da jedva stoji na nogama, dahće. U kasnijoj fazi bolesti najizraženiji nalaz je krvavog ili tamnog urina.
Piroplazmoza je najopasnija za štenad i bolesne odrasle pse oslabljenog imuniteta ili s kroničnim bolestima jetre i bubrega. Uspješno se liječi, ali nažalost ne uspiju se izliječiti sve životinje.
Najčešći propust vlasnika je zakašnjeli odlazak veterinaru, jer se misli da nije riječ o ozbiljnoj bolesti, osobito kada se kao prvi simptom pojavi “samo” povraćanje. Tako se obično dogodi da se psa odvede u ordinaciju tek nakon pojave krvi u mokraći, što može biti kobno.
Pregledom se najčešće nalaze blijede sluznice, uočava visoka tjelesna temperatura, povećani limfni čvorovi, ubrzan puls promijenjenih kvaliteta. Jetra i slezena su povećani.
U krvnoj slici promjene su tipične: anemija i trombocitopenija su najčešći inicijalni nalaz. Kako Babezije oštećuju i bubrege i jetru, u biokemijskim pretragama krvnog seruma često imamo povećane vrijednosti bubrežnih i jetrenih enzima. Također su povišene i vrijednosti bilirubina.
Babezioza se dijagnosticira dokazom uzročnika u krvnom razmazu, no problem je u tome što se u početnoj fazi bolesti Babezije ne moraju naći u razmazu, pa će vaš veterinar na temelju kliničke slike i nalaza posumnjati na piroplazmozu i odlučiti se za terapiju.
Liječenje se provodi pripravkom koji se daje jednokratno. Sam lijek iznimno je otrovan za bubrege (ali i jetru) i nije preporučljivo davati ga bez dogovora s veterinarom.
Uz njega potporno se daju vitamini i antibiotik, te infuzije ako su potrebne. Stanje se poboljšava već od 12 do 24 sata od početka terapije. Vlasnicima svojih pacijenata obično kažem: “Kada počne jesti, znat ćemo da djeluje!”
Najčešća komplikacija ili posljedica bolesti je akutno zatajenje bubrega i/ili jetre, pa bolest i liječenje ne treba shvatiti olako.
Najvažnija je prevencija.
Redovita primjena antiparazitskih pripravaka također je iznimno važna. Danas na tržištu postoji mnoštvo pripravaka koji, osim što uništavaju nametnike na krznu i koži vaših ljubimaca, imaju i “zaštitnu” funkciju pa određeno vrijeme štite psa od njih. Redovita zaštita tijekom cijele godine možda je i najvažniji način borbe protiv piroplazmoze. Također, danas na tržištu postoji i cjepivo protiv piroplazmoze pasa, a za više informacija raspitajte se kod svoga veterinara.
Sami vlasnici najveći su krivci što je do bolesti i došlo. Naime, još uvijek se misli da krpelja nema ljeti i zimi i zanemaruje se činjenica da klimatske prilike danas nisu jednake onima od prije dvadesetak godina. Više nema dugih i oštrih zima. Godišnja doba svedena su na proljeće/ljeto i jesen/zimu. Zime su sve kraće i blaže, što pogoduje opstanku ovih nametnika tijekom cijele godine, a time i krpeljnih bolesti pasa.
Također je važno psa pregledati nakon svake šetnje, posebno nakon odlaska u šumu ili šetnje uz vodene površine. Naime, krpelju treba određeno vrijeme da se pričvrsti za kožu i skine li se sa psa unutar prvih nekoliko sati, šanse za zarazu gotovo su nikakve.
Zaključak
Dakle, najvažnije je životinju redovito štititi i pregledavati.
Reagirajte i obvezno se obratite svom veterinaru na pojavu bilo kojeg spomenutog simptoma, a osobito ako ste već na psu primijetili krpelja ili ga skinuli sa psa. Svako čekanje može imati loše posljedice za zdravlje i život vašega ljubimca.
Pravodobna i pravilna primjena antiparazitskih pripravaka najbolji je način zaštite od ove opasne i sveprisutne bolesti.